Kamenički park nalazi se na severnoj padini Fruške Gore i celom dužinom izlazi na desnu obalu reke Dunav. Prostire se na površini od oko 33 hektara što ga čini površinski najvećim novosadskim parkom. Nalazi se 7km od Novog Sada, na ulazu u Sremsku Kamenicu.
Pogled sa Mosta slobode na Kamenički parkKamenički park
Park je simbol ljubavi i priča oko njegove izgradnje jeste ustvari ljubavna priča. Posle venčanja grofa Gvida Karačonji i grofice Marije Marcibanji, grof je želeo da joj izgradi park za opuštanje i uživanje odmah pored njenog porodičnog zamka. Zajedno sa rekontrukcijom njenog zamka u XIX veku, tekla je i izgradnja i uređenje parka. Projektovan je kao stilska mešavina pod uticajima Beča i tadašnje Pešte. Park je bio njihovo privatno vlasništvo do 1918. godine. Postao je društvena svojina početkom druge polovine XX veka.
26. decembra, 2008. godine stavljen je pod zaštitu prirode kako bi se očuvali svi originalni izvorni stilski elementi ovog spomenika prirode i istorije. Kamenički park je veoma značajan za Novi Sad i razvoj lokalnog turizam. Sa preko 16 hiljada stabala i različitim egzotičnim biljnim vrstama jeste park sa najbogatijom dendroflorom u celom području, te privlači mnoštvo posetilaca tokom cele godine. Tokom leta postoji mogućnost kupanja na obali Dunava jer se taj deo parka pretvara u plažu. Takođe, park predstavlja pravi raj za bicikliste i šetače. Očuvanost većine vrtno-arhitektonskih elemenata ga čine posebnim i atraktivnim.
Kamenička plaža
U parku se nalazi prirodno jezero i kružne pešačke staze koje datiraju još iz perioda izgradnje. Poseduje nekoliko vidikovaca, od kojih je „Brežuljak ruža“ najzanimljiviji jer se na njemu nalazi skulpture likova rimskih vojnika u formi 5 stubova.
Pet glava
Takođe, od sačuvanih skulptura iz vremena izgradnje parka postoje „Sfinga“ i „Devojka koja leži“.
„Sfinga“Sfinga u Kameničkom parku
Što se tiče biljaka, dominiraju autohtone lišćarske vrste drveća, vrba i topola uz obalu Dunava, hrastovi u centralnom delu parka i na najvišim delovima terena su lipa, javor, mleč, grab. Najstariji hrastovi na području Novog Sada nalaze se upravo u ovom parku i smatra se da postoje još od 1805. godine.
We use cookies on our website to give you the most relevant experience by remembering your preferences and repeat visits. By clicking “Accept”, you consent to the use of ALL the cookies.
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.